| Novi Zakon o kaznenom postupku |
|
Što to znači u praksi,nisu još svjesni brojni pravnici, a kamoli građani. Stoga je potrebno u kratkim crtama i što jednostavnije objasniti o kakvim novinama se radi. Osim ključne promjene da je po novome Zakonu istraga u ingerenciji državnog odvjetništva, suci istrage imaju vrlo ograničene nadležnosti, istraga se obvezno vodi samo za kaznena djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora, a iznimno se može voditi i u slučajevima gdje je propisana kazna zatvora za kaznena djela preko 12 godina, značajna je uloga istražitelja koji rade po nalozima državnih odvjetnika, detaljno je regulirana mogućnost sporazumijevanja i pregovaranja o sankciji itd.N,o u dosadašnjim javnim raspravama (pa i polemikama) pomalo je marginalizirana možda najvažnija novost, a to je da se za sva kaznena djela za koja je propisana maksimalna kazna do 12 godina zatvora primjenjuje skraćeni postupak (po starom zakonu suđenje po skraćenom postupku je bilo predviđeno za kaznena djela s propisanom kaznom do 5 godina zatvora). Ovo je vrlo bitno, jer je za veliku većinu kaznenih djela u Kaznenom zakonu i propisana kazna do 10 godina zatvora, osim za manji broj najtežih kaznenih djela. Zbog navedenog je bitno naznačiti specifičnosti skraćenog postupka prema novom Zakonu o kaznenom postupku jer je skraćeni postupak (kao što i samo ime kaže) usmjeren po svojoj konstrukciji na jednostavniju proceduru i kraće trajanje no stoga i nosi opasnosti po optuženog da po skraćenom postupku bude osuđen na vrlo visoku kaznu zatvora. Prije svega, bitno je da se istraga ( prije podizanje optužnice ) uopće ne provodi u skraćenom postupku (dakle, za djela do 12 godina zatvora), moguće je poduzimanje određenih dokaznih radnji prije podizanja optužnice, a koje radnje poduzima državni odvjetnik ili istražitelj po njegovom nalogu kada postoji opasnost od odgode (dakle, da se taj dokaz neće moći kasnije izvesti), ili kada je to svrhovito za odlučivanje o podizanju optužnice. Optužnica za kaznena djela za koja je predviđena kazna zatvora do 8 godina zatvora ima samo kratko obrazloženje i prijedlog sankcije ( po starom zakonu je za kaznena djela do 5 godina zatvora optuženi dobivao optužni prijedlog bez obrazloženja, a za kaznena djela preko 5 godina zatvora optuženi je dobivao optužnicu s vrlo opširnim obrazloženjem i analizom dokaza iz provedene istrage ). U slučaju optužbe za kazneno djelo do 8 godina zatvora, optužno vijeće ispituje optužnicu, ali bez nazočnosti stranaka, a ne održava se niti pripremno ročište . Samo za kaznena djela kažnjiva preko 8 godina zatvora optužnica je opširna (kao u redovitom postupku), optužno vijeće poziva optuženog i branitelja na sjednicu vijeća. Po starom zakonu je izvan raspravno vijeće po prigovoru za kaznena djela preko 5 godina odlučivalo o prigovoru na optužnicu. Nadalje, rasprava mora biti zakazana najkasnije u roku od 30 dana, a obrana se mora iznijeti odmah na početku rasprave. Po starom Zakonu to je bilo obvezno za optužene za kaznena djela do 5 g. zatvora, a za optužene po optužnici, dakle optužene za kaznena djela preko 5 godina zatvora je postojala mogućnost da iznimno sami zahtijevaju da odmah iznesu obranu ali su u pravili obranu iznosili na kraju rasprave. U slučaju izricanja kazne zatvora obrazloženje presude je obavezno, no u slučaju izricanja uvjetne kazne presuda ne mora biti obrazložena, osim na zahtjev stranaka a i tada obrazloženje može biti vrlo sumarno. Do sada je svaka presuda imala u pravilu vrlo detaljno obrazloženje. I po novom Zakonu ostao je institut kaznenog naloga, ali će se sada primjenjivati za kaznena djela s propisanom kaznom zatvora do 5 godina zatvora, a ne kao do sada za kaznena djela s propisanom kaznom zatvora do 3 godine . Iz svega gore navedenog vidljivo je da se skraćeni postupak primjenjuje u daleko širem opsegu nego do sada i da će ta vrsta postupka obuhvatiti postotno daleko najveći dio postupaka, da će po svojoj jednostavnosti i brzini vjerojatno uz novi institut sporazuma stranaka o krivnji i pregovaranja o sankciji znatno ubrzati kaznene postupke. Redoviti kazneni postupak Zakon rezervira za najteža kaznena djela (ona gdje je propisana kazna zatvora preko 12 godina pa do dugotrajnog zatvora - 40 godina, s time da se u prijedlogu izmjena govori o povišenju tog gornjeg praga kazne na 50 godina). Pitanje je koliko je opravdano (ne s aspekta jednostavnosti i brzine postupka, nego zaštite ljudskih i ustavnih prava) primjenjivati skraćeni postupak (a pogotovo podizanje optužnica bez cjelovite istrage) za kaznena djela u kojima je propisana kazna zatvora i do 12 godina. |
Sa danom 01. rujna 2011. godine stupaju na snagu odredbe novog Zakona o kaznenom postupku. To znači da će se on primjenjivati na sve postupke pokrenute nakon 1.9.2011., dok će za postupke pokrenute prije 1.9.2011. vrijediti odredbe starog zakona.
