WWW.KRAVMAGACROATIA.COM

Svaki dan nova afera. Naslovnice ili najavljuju slijedeću istragu i uhićenje ili objavljuju da se  to i dogodilo kako su već bile najavile. Već dugo nije bilo toliko akcija tijela kaznenog progona na polju tzv. gospodarskog kriminala kao zadnjih godinu dana. Kad se razgrnu političke magle i borbe oko pojedinih slučajeva a pozornost usmjeri umjesto na zvučna imena  na bit "afera" mogu se izvući i pouke za mlade menadžere.

U svim "aferama" gotovo uvijek se radi ( prema izvorima iz medija ) o kaznenom djelu iz članka 337. KZ-a pod nazivom Zlouporaba položaja i ovlasti .

Mnogima nije jasno što bi to zapravo značilo. Kazneni zakon u članku 337. stavku 1. propisuje:
 "Službena ili odgovorna osoba koja s ciljem da sebi ili drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi pribavi kakvu neimovinsku korist ili da drugome prouzroči kakvu štetu iskoristi svoj položaj ili  ovlasti, prekorači granice svoje ovlasti ili ne obavi dužnost "kazniti će se u slučaju pribavljanja znatne imovinske koristi ili prouzročene štete velikih razmjera i do 10 godina zatvora."

Ovo kazneno djelo je među najtežim kaznenim djelima po zapriječenoj kazni od svih kaznenih djela tzv. gospodarskog kriminala, a njih je u dvije glave  Kaznenog zakona oko 40. Uz njega se obično još veže i članak 333.  pod nazivom 'Udruživanje za počinjenje kaznenih djela', ako je povezano  3 ili više osoba radi organiziranja i izvršenja kaznenog djela. No problemi nastaju kada se pomnije analizira koja sve djelovanja mogu biti podvedena pod navedeni članak 337. Naime, svaki gospodarstvenik počinje se plašiti nije li u bilo kojoj fazi odlučivanja, pogotovo u uvjetima gospodarskog okruženja koje nije naročito ohrabrujuće a za većinu je prilično naporno i frustrirajuće, prešao onu granicu kada bi  se određena poslovna odluka već mogla podvesti pod zabranjenu.

Pitanje je da li gospodarstvenik tjeran ekonomskom  nuždom ili težnjom za probitak svoga trgovačkog društva ima svijest o nedozvoljenosti određenog ponašanja, bilo zato jer  ne uočava da prelazi zakonom propisanu granicu, bilo zato jer  se ravna prema većini u okruženju koja radi isto ili gotovo isto, ili je pak svjesno ili nesvjesno postao produžena ruka nečijeg tuđeg ( ne nužno političkog )  interesa.

Ako se uzme u obzir da je i izričaj zakona prilično općenit te da je navedeni članak samo modificiran i prilagođen novom konceptu vlasništva i društvenog sustava i zapravo je prijelazan prema sasvim novom definiranju kažnjivosti u poslovanju ( naime u tijeku je rad na cjelovitoj izmjeni kaznenog zakona upravo u segmentu tzv. gospodarskog kriminala odnosno tzv. gospodarskih kaznenih djela ), onda je dosta teško uopćeno reći gdje je granica između poslovnog poteza i gospodarskog kaznenog djela, nego se to ocjenjuje od slučaja do slučaja.

Gdje je rješenje i kako biti siguran?, može se upitati gospodarstvenik. Prije svega potrebno je da svi koji se bave donošenjem odluka doista budu svjesni slova zakona, kako onih koji reguliraju pojedine grane poslovanja, tako i Kaznenog zakona u dijelu koji se odnosi na tzv. gospodarski kriminal te da dobar dio svojih poduzimanja propituju na način je li sve što je korisno za društvo doista i dozvoljeno. Nadalje, da postanu svjesni da su kao odgovorne osobe, dakle kao predsjednici uprava ili članovi uprava ili nadzornih odbora odgovorni ( kako kazneno tako i materijalno ) u slučaju štete za društvo odnosno štete za proračun.
U tom smislu pitanje potpune sigurnosti u procesu donošenja poslovnih odluka je i pitanje pravodobnog traženja pravne pomoći odnosno konzultacije s odvjetnicima prije donošenja odluka. Dakle, kod donošenja bitnih odluka i poslovnih poteza  potrebno je uključiti osim odvjetnika specijaliziranih za trgovačko pravo i odvjetnike koji se bave kaznenim pravom jer pojedini potezi koji se mogu činiti financijski sjajni mogu biti protuzakoniti.
 
Zaključak je: razmislite jeste li sigurni da su vaši  poslovni potezi doista usklađeni i s odredbama kaznenog zakonodavstva da se ne nađete na naslovnicama novina ili kao prva ( loša ) vijest u središnjeg TV dnevnika ili u poznatoj USKOK-ovoj sobi s kamerama.

Tagovi: berislav živković | gospodarski kriminal